O Institutu

Razvoj i aktivnosti. Organizirana hidrografska djelatnost na Jadranu datira od 1860. godine, kad je utemeljen Hidrografski zavod u Trstu. Zavod 1920. godine prelazi u Pulu, te u idućem razdoblju pod različitim nazivima mijenja sjedišta duž jadranske obale: Tivat (1922.), Dubrovnik (1923.), Split (1929.), Hvar (1943.), Vis (1944.), Monopoli (1944.) i konačno Split (1944.). Hidrografski ured 1937. godine dobiva naziv Hidrografski institut mornarice, te kao takav nastavlja djelatnost i poslije Drugog svjetskog rata.

Zakonom o ustrojstvu republičke uprave 10. travnja 1992. Hrvatski sabor utemeljio je Republički hidrografski institut, kasnije preimenovan u Državni hidrografski institut.

Zakonom o hidrografskoj djelatnosti (NN br. 68/98, 110/98, 163/03 i 71/14) preustrojen je u javnu ustanovu pod nazivom Hrvatski hidrografski institut (HHI) i u takvoj organizaciji djeluje od 5. siječnja 2000.

Hrvatski hidrografski institut obavlja hidrografsku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, koja obuhvaća znanstvenoistraživačku djelatnost i aktivnosti te razvojne i stručne poslove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i publikacija, oceanološka istraživanja, istraživanje geologije podmorja te izdavačko-tiskarske poslove.

Institut je ovlašten za razvoj službe sigurnosti plovidbe na Jadranu u okviru svjetskog sustava sigurnosti plovidbe, a u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, lučkim kapetanijama, lučkim upravama, Hrvatskom ratnom mornaricom, ustanovom za održavanje pomorskih plovnih putova te hidrografskim institutima i uredima pomorskih zemalja svijeta, u skladu s preporukama:

Međunarodne hidrografske organizacije (IHO)
Međunarodne pomorske organizacije (IMO)
Međunarodnog udruženja uprava pomorske signalizacije (IALA).

Svi prikupljeni i obrađeni podaci pohranjuju se u arhiv originala i izmjere odnosno u baze podataka HHI-ja. U arhivu se čuvaju i kartografski originali svih tiskanih karata kao i karata iz razmjene.

U izložbenom prostoru povijesti hidrografije izložen je instrumentarij i prikazan način rada i djelovanja Hidrografskog instituta u proteklom razdoblju.

Knjižnica Hrvatskog hidrografskog instituta u svom fondu ima oko 9000 stručnih knjiga i časopisa, sakupljenih tijekom dugogodišnjeg rada, među ostalim i razmjenom s hidrografskim institutima i srodnim ustanovama u svijetu.

Hrvatski hidrografski institut ima dva istraživačka broda (Hidra i Palagruža) i malu brodicu, koji su namijenjeni za obavljanje hidrografske djelatnosti.

Povijest Instituta

Pomorstvo je na obalama Jadrana i općenito Mediterana bilo razvijeno u doba starih naroda, što svjedoči o postojanju i razvoju saznanja o plovidbi najpovoljnijim morskim prolazima, kanalima, zakloništima i lukama.

Postoje sačuvana pomagala u obliku pomorskih karata, portolana, opisa obala s upozorenjima za pomorce, bez točnosti, s obzirom na nerazvijenost bilo kakvih stručnih i znanstvenih istraživanja. Tek je u povijesnom razvoju hidrografske djelatnosti na istočnoj obali Jadrana važna stručna izmjera luka, područja i prolaza francuskog hidrografa Beautemps-Beaupréa od 1806. do 1809. godine. HHI je 200. obljetnicu obilježio izdanjem Istočni Jadran u djelu Beautemps-Beaupréa.

U prvoj polovini 19. stoljeća premjeravanje i istraživanje istočne obale Jadrana nastavlja Hidrografski zavod austrougarske mornarice osnovan 1860. u Trstu. Izrađuju se pomorske navigacijske karte raznih mjerila (generalne, kursne, obalne i planovi), tiskaju se priručnici za plovidbu (peljari, popisi svjetala, opisi obala), uz znanstvene radove iz astronomije, meteorologije, oceanografije, gravimetrije i geomagnetizma.

Hidrografska se djelatnost poslije raspada Austro-Ugarske nastavlja u Kraljevini Jugoslaviji u Hidrografskom institutu od 1922. u nekoliko centara, Tivtu, Dubrovniku i Splitu, a za vrijeme 2. svjetskog rata u Hvaru, Visu, Monopoliju i konačno u Splitu krajem 1944. Od tada počinje pravi znanstveni razvoj hidrografske službe u stručnim odsjecima – nautičkom, hidrografskom, geodetskom, oceanografskom, aerofotogrametrijskom, kartografskom, meteorološkom i reprodukcijskom. U suradnji s hidrografskim institutima svih pomorskih zemalja i članstvom i djelovanjem u Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji (od 1922. godine) postižu se vrijedni rezultati i ugled u svijetu.

Tijekom Domovinskog rata sačuvani su svi podaci, instrumentarij i oprema. Suvremeni Hrvatski hidrografski institut, oslanjajući se na stoljetnu tradiciju, prerasta u modernu instituciju prateći suvremene tehnološke trendove uz uvažavanje preporuka IHO-a.

Vizija i misija

HHI doprinosi povećanju stupnja sigurnosti plovidbe u području hidrografske djelatnosti. Time se osnažuje jadranska orijentacija Hrvatske i stvaraju pretpostavke razvoja pomorskog gospodarstva i gospodarstva općenito na načelima održivog razvoja.

Misijom Hrvatskog hidrografskog instituta drži se provedba hidrografskih istraživanja mora, morskog dna i podmorja, obradom i javnom objavom službenih pomorskih navigacijskih karata, priručnika i drugih informacija u skladu sa međunarodnim i domaćim propisima i normama. Time se ostvaruju pretpostavke sigurnog prometa ljudi i roba hrvatskim dijelom Jadrana, gospodarenje resursima mora i podmorja, obrana i očuvanje okoliša. Uz osnovnu orijentiranost HHI-a prema pomorcima, pomorskom gospodarstvu i zainteresiranim tijelima državne uprave aktivnosti se usmjeravaju stalnom povećanju vlastite razine znanja i osposobljenosti svih korisnika pomorskih navigacijskih sigurnosnih informacija (Maritime Safety information – MSI). Teži se ostvariti misiju učinkovitom uporabom raspoloživih ljudskih, materijalnih, informacijskih i inih resursa.